Komparativni osvrt Atlantic Grupe i Podravke

Atlantic Grupa d.d.

Prema revidiranim konsolidiranim godišnjim financijskim izvještajima za 2008. i 2009. Atlantic Grupa d.d. je ostvarila povećanje ukupnih prihoda i dobiti u odnosu na 2008. Naime, ukupni prihodi su se povećali sa 2,02 milijarde na 2,23 milijarde kn, a dobit sa 78 milijuna na 97 milijuna kn. U strukturi ukupnih prihoda dominiraju prihodi od prodaje sa 2,19 milijardi kn odnosno 98%, od čega 55% otpada na prodaju u Hrvatskoj a ostalo na prodaju u inozemstvu.  Ukupni rashodi su se povećali u odnosu na 2008. godinu i to sa  1,92 milijarde na 2,10 milijardi kuna, no to povećanje je manje nego povećanje prihoda što je u konačnici dovelo do povećanja dobiti. U strukturi rashoda dominirali su troškovi prodane robe sa iznosom od 1,04 milijarde kn (49,53% ukupnih rashoda), a potom ostali troškovi u vrijednosti 333,17 milijuna kn (16,51% ukupnih rashoda). Iz bilance je vidljivo tek neznatno povećanje ukupne imovine sa 1,72 milijarde na 1,78 milijarde kn, a u strukturi imovine treba zamijetiti da su pojedinačne stavke ostale gotovo nepromijenjene u odnosu na 2008. što je naznaka zadržavanja stabilnosti poslovanja u godini koja je obilježena padom agregatne potražnje i potrošnje. Dugotrajna imovina u ukupnoj imovini sudjelovala je sa iznosom od 799,78 milijuna kn (45,04%), a kratkotrajna imovina sa iznosom od 972,71 milijuna kn. Zanimljiva je činjenica da iznos je vrijednost koncesija, patenata, marki, sofwatera i drugih prava bila veća nego ukupna materijalna imovina u 2008. U 2009. godini zbrojna vrijednost koncesija i prava te goodwilla iznosila je 449,41 milijun kn što je znatno više od vrijednosti materijalne imovine koja je iznosila 296,95 milijuna kn. U strukturi kratkotrajne imovine na kraju 2009. najveći je dio otpadao na potraživanja od kupaca u iznosu od 429,82 milijuna kn, a potom na zalihe u vrijednosti 240,89 milijuna kn. Vrijednost obveza Atlantic Grupe su ostale gotovo iste kao i krajem 2008.. Dugoročne obveze su na kraju 2009. iznosile ukupno 452,22 milijuna kn, a kratkoročne nešto većih 550,18 milijuna kn. Vlasnički kapital se povećao sa 740,31 milijuna na 757,80 milijuna kn i to prvenstveno zbog povećanja zadržane dobiti sa 183,62 na 233,80 milijuna kn.

Analizom kratkoročne sposobnosti plaćanja, odnosno analizom likvidnosti, može se zaključiti da je Atlantic Grupa likvidno društvo iako mu je likvidnost smanjena u odnosu na 2008. Tekući, brzi i novčani omjeri su krajem 2008. iznosili redom 1,88, 140, 0,40, dok su na kraju 2009. pokazivali nešto slabiju sposobnost podmirenja kratkoročnih obveza sa vrijednostima 1,77, 1,33 i 0,14. Potvrda tome se nalazi i u smanjenu udjela novčane mase u ukupnoj imovini sa 11,59% na 4,20%. Defanzivni interval, odnosno procjena koliko dugo bi društvo moglo poslovati bez ikakvih prihoda, smanjio se sa 140 dana na 133 dana. Analizom aktivnosti, odnosno efikasnosti korištenja imovine, može se shvatiti uzrok pogoršanja likvidnosti. Prosječno vrijeme naplate potraživanja je u 2009. iznosilo 82 dana, dok je prosječno vrijeme isplate dobavljača iznosilo kraćih 58 dana. Vremenska u priljevu i odljevu novca uzrokuje pritiske na zadržavanje dovoljno raspoložive gotovine ili brzo utržive imovine. S druge strane, Atlantic Grupa je unatoč smanjenom iznosu neto radnog kapitala (sa 443,54 milijuna kn na 422,53 milijuna kn), uspjela povećati njegovu produktivnost. Atlantic Grupa je sa svakom kunom radnog kapitala u 2008. ostvarila 4,13 kuna prihoda, dok je u 2009. ostvarila znatno većih 5,29 kuna. Dugoročna sposobnost podmirenja obveza Atlantic Grupa u 2008. se može okaraktetizirati kao solidna, dok se u 2009. ponešto poboljšala. Altmanov Z' indikator sposobnosti podmirenja dugoročnih obveza koji se povećao sa 2,10 na 2,14, iako je to još uvijek na sredini tzv. „sive zone“ između solventnosti i insolventnosti. Iznos dugoročnih obveza u odnosu na dugotrajnu imovinu se smanjio sa 0,57 na 0,53, dok se jedino neznatno povećao omjer ukupnih obveza i vlasničkog kapitala sa 1,28 na 1,29. Upravo činjenica da je ukupan dug veći od vlasničkog kapitala Atlantic Grupe znatno smanjuje njenu solventnost. Nadalje, za sadašnje i buduće kreditore Atlantic grupe važna je da li su i koliko su kamate pokrivene sa operativnim zaradama, što osigurava sposobnost podmirenja troškova kredita i ostalih dugova. U slučaju Atlantic Grupe operativne zarade su u 2008. bile 4,13 puta veće od troškova duga, a u 2009. Taj se omjer dodatno povećao na 4,41. Atlantic je ostalo profitabilno poduzeće sa solidnim stopama profitabilnosti. ROA se povećala sa 4,54% na 5,48%, ROE sa 10,58% na 12,84%, a neto profitna marža sa 3,87% na 4,37%.

Podravka d.d.

Prema revidiranim konsolidiranim godišnjim financijskim izvještajima za 2008. i 2009., Podravka je ostvarila smanjenje ukupnih prihoda sa 3,91 milijarde na 3,82 milijarde kn, te smanjenje dobiti sa 47,46 milijuna na gubitak od -287,87 milijuna kn. Razlog gubitku nalazi se u povećanju ukupnih rashoda sa 3,86 milijarde na 4,09 milijarde kn što je povećanje od 6,07%. Razlog povećanju rashoda nalazi se u povećanju stavke ostali poslovni rashodi koja se povećala sa 18,70 milijuna kn na čak 300,83 milijuna kn (što je dobrim dijelom rezultat prošlogodišnjeg raspleta malverzacija u Podravci). U strukturi prihoda dominirali su prihodi od prodaje u vrijednosti od 3,59 milijarde kn (93,88% od ukupnih prihoda), a u strukturi rashoda materijalni troškovi u vrijednosti od 2,28 milijarde kn (55,73% ukupnih rashoda). Treba napomenuti da su troškovi kamata u 2009. iznosili 159,61 milijuna kn (gotovo identično kao i u 2008.), što je činilo 3,89% svih troškova Podravke. U bilanci je zamjetno smanjenje ukupne imovine sa 4,63 milijarde kn na kraju 2008. na 4,14 milijarde na kraju 2009. Razlog se nalazi primarno u smanjenju kratkotrajne imovine koja je smanjena sa 2,35 na 1,99 milijarde kn, dok se ostali dio odnosi na smanjenje dugotrajne imovine sa 2,27 na 2,13 milijarde kn. Glavni dio dugotrajne imovine na kraju 2009. činila je materijalna imovina sa vrijednosti od 1,71 milijarde kn, a glavni dio kratkotrajne imovine činila su potraživanja od kupaca u vrijednosti od 1,17 milijarde kn. Treba dodati da su se potraživanja od kupaca osjetno smanjila u odnosu na 2008., kada su iznosila 1,40 milijarde kn, što je smanjenje od čak 26,32%. U pasivi je odmah primjetno znatno smanjenje vlasničkog kapitala Podravke sa 1,92 milijarde u 2008. Na 1,63 milijarde u 2009., za što je zaslužan pripis prošlogodišnjeg gubitka. Iz strukture duga Podravke treba naglasiti smanjenje dugoročnih obveza sa 916,32 milijuna na 789,21 milijun kn, te smanjenje kratkoročnih obveza sa 1,63 milijarde na 1,45 milijarde kn. Ukupno gledajući, Podravka je smanjila svoj dug za znatnih 12,40%.

Analizom likvidnosti dolazi se do činjenice da Podravka nije dovoljno likvidna, a likvidnost joj je dodatno smanjena u 2009. Tekući, brzi i novčani omjeri su u 2008. redom iznosili 1,44, 1,05, i 0,16, dok su u 2009. smanjeni na 1,38, 0,93, i 0,1. Istovremeno treba napomenuti da takvi pokazatelji likvidnosti nisu zabrinjavajući, ali bi se Podravka mogla naći u teškoj situaciji ako joj se dodatno pogorša naplata potraživanja. Naime, prosječno vrijeme naplate potraživanja Podravke u 2009. je iznosilo oko 100 dana, dok je Podravka isplaćivala svoje dobavljače u mnogo kraćem roku od 60 dana. To potvrđuje i defanzivni interval Podravke koji je smanjen sa 180 dana na 134 dana. No, unatoč smanjenju iznosa radnog kapitala Podravka je povećala njegovu produktivnost sa 5,46 na 6,98. Drugim riječima, Podravka je sa svakom kuna neto radnog kapitala u 2009. ostvarila 6,98 kuna prihoda. Altman Z' score, indikator solventnosti, u 2009. je pokazivao vrijednost od 1,43, a u 2009. nešto većih 1,47. Ukupno gledano, takve vrijednosti ukazuju na nižu razinu solventnosti. U prilog takvom zaključku ide i činjenica da je u 2008. ukupan dug premašivao vlasnički kapital za 33%, a u 2009. za 37%. Buduće zaduživanje će dodatno otežavati činjenica da su u 2009. godini operativne zarade bile negativne i time nisu pokrivale trošak kamata. Za kraj financijskog pregleda Podravke treba dodati da joj je profitabilnost postala negativna. ROA se smanjila sa 1,02% na -6,95%, ROE sa 2,47% na -17,64%, a neto profitna marža sa 1,21% na -7,53%.

Osnovna komparativna financijska analiza Atlantic Grupe i Podravke

Podravka je po imovini i prihodima oko dva puta veća kompanija od Atlantic Grupe, te ima skoro četiri puta više zaposlenih. Veličina poduzeća i količina proizvodnje, te zastupljenost na tržištu sa vrlo širokom paletom proizvoda su faktori u kojima Podravka prednjači ispred Atlantica, a ti faktori bi mogli biti presudni ako se razmatraju mogućnosti razvoja poduzeća na vrlo dugi rok. No gledajući po financijskom stanju i financijskoj stabilnosti Atlantic grupa je trenutno u mnogo povoljnijem položaju. Za početak, Atlantic Grupa je u prošloj godini ostvarila povećanje prihoda i dobiti, dok je kod Podravke došlo do smanjenja prihoda i osjetnog gubitka. Imovina Atlantic grupe ostala je gotovo nepromijenjena dok se vrijednost imovine kod Podravke smanjila za skoro 11%, a slična je situacija i kod promjena vlasničkog kapitala. Iz analize likvidnosti oba društva vidljivo je da Atlantic Grupa raspolaže sa više brzo utržive imovine u odnosu na kratkoročne obveze nego Podravka što čini Atlantic Grupu likvidnijom. Ipak, po izračunu defanzivnog intervala ispada da ukoliko bi tim društvima prihodi prestali priticat, oba društva ona bi mogla plaćati svoje troškove približno 130 dana. Kod oba poduzeća je zamjetna činjenica da mnogo brže plaćaju svoje obveze nego što naplaćuju potraživanja, što im znatno otežava zadržavanje potrebne razine likvidnosti. Pokazatelji dugoročne sposobnosti podmirenja obveza, odnosno solventnosti, ukazuju da je Atlantic Grupa u znatno boljoj situaciji nego Podravka, iako su oba društva poprilično zadužena. To potvrđuje činjenica da je ukupan dug oba društva 30% veći nego što im iznosi vlasnički kapital. Otplatu duga Podravke dodatno otežava podatak da su joj operativne zarade negativne. Tu dolazimo i do vrlo velikih razlika u profitabilnosti tih društava, što je od velike važnosti za sadašnje i potencijalne investitore. Pokazatelji profitabilnosti Atlantic Grupe su još 2008. bili mnogo veći nego profitabilnosti Podravke, a u 2009. je Podravka ostvarila gubitak od 287,75 milijuna kn. Ipak, treba uzeti u obzir malverzacije Uprave Podravke koje su izašle na vidjelo prošle godine i koje stvorile štete od više stotina milijuna kuna, što znači da bi Podravka bez takvog ponašanja čelnih ljudi vjerojatno poslovala profitabilno.

Za kraj je ostavljena analiza troškova i proizvodnosti zaposlenih. Srž svakog poduzeća su njegovi zaposlenici, a njihova efektivnost i efikasnost rada dobrim dijelom određuje prihode poduzeća, a troškovi rada u odnosu na prihod i prinos po radniku određuju konkurentnost poduzeća. Prije iznošenja kalkulacija treba napomenuti da je Atlantic Grupa krajem 2009. imala 1719 zaposlenih, a Podravka 6534 zaposlena. Neto zarade (dobit) po zaposlenom u Atlanticu su iznosile 56,61 tisuća kuna, dok su kod Podravke iznosile 44,05 tisuća kuna. Ukupan prihod po zaposlenom je u Atlanticu iznosio 1,30 milijuna kn dok je kod Podravke dvostruko manjih 584,76 tisuća kn, iako je i prosječni godišnji trošak zaposlenih u Atlanticu bio mnogo veći od Podravkinog (166,68 tisuća kn nasuprot 114,77 tisuća kn). Udio troškova zaposlenih u ukupnim rashodima je u Atlanticu iznosio 13,58%, au Podravci 18,32%. Ukupno gledajući, efektivnost i efikasnost zaposlenog osoblja u Atlanticu su  veći nego u Podravci. Točnije, svaki zaposlenik u Atlanticu je u na svaku kunu svoje plaće donio u prosjeku 7,8 kuna prihoda i 0,33 kn dobiti, dok je u Podravci svaki zaposlenik na svaku kunu svoje plaće donio u prosjeku 5,09 kn prihoda i -0,38 kn dobiti. Bolji rezultati u zaposlenih u Atlanticu su rezultat što njihove proizvodnosti, a što načina organizacije rada i odluka menadžmenta. To je u konačnici i dovelo do bolje financijske situacije nego u Podravci, iako su Podravkina veličina i pristutnost na tržištu još uvijek znatno ispred onih od Atlantica.

Dodatak

Ovaj analitički izvještaj nije poziv na kupnju i/ili prodaju vrijednosnih papira poduzeća navedenih u njemu. Njegova uporaba nije supstitut investicijskom savjetu licenciranog investicijskog savjetnika. Iako su financijske informacije sadržane u njemu preuzete iz izvora koji se mogu smatrati pouzdanima, Avidus Grupa d.o.o. ne jamči za njihovu točnost ili potpunost te točnost izvedenih rezultata. Informacije sadržane u ovom izvještaju mogu postati netočne kao rezultat protoka vremena. Potencijalnom ulagaču napominje se da prije donošenja investicijskih odluka zatraži savjet licenciranog investicijskog savjetnika.