Dugogodišnji spor SN Holdinga d.d. i Hrvatskog fonda za privatizaciju oko dionica Liburnia Riviera Hotela d.d. mogao bi biti priveden kraju. Sama najava mogućnosti rješenja spora, o kojoj se u medijima špekulira zadnjih mjesec dana, već je znatno utjecala na promjene cijena dionica SN-a i Liburnie. Analizom financijskog stanja SN Holdinga i Liburnie u protekloj godini ukazat će na financijske pozicije tih dvaju društava, odnosno ukazat će na to kako stoji Liburnia kao poduzeće čije dionice će SN Holding preuzeti i kako stoji SN Holding kao preuzimatelj. Time će se jasno vidjeti koliko će SN Holding nakon preuzimanja imovinski ojačati, te će se vidjeti kakva će mu biti financijska stabilnost. SUDSKI SPOR I MOGUĆA NAGODBA Spor je nastao nakon što je Vlada prenijela dionice Opatijskog hotelijera Liburnia Riviera Hoteli d.d. na SN Holding kao odštetu za nisko vrijedne dionice koje je SN holding dobio u vrijeme privatizacije. No naknadno je Vlada poništila taj prijenos nakon što je oporba prigovorila da je Vlada dodijelila prevrijednu imovinu koja pritom nije bila ni procjenjena. Tada je i počeo spor između HFP-a i SN Holdinga. U medijima je u proteklom tjednu, točnije 07. svibnja, izašla vijest da bi se država odrekla svih svojih dionica u korist SN Holdinga čime bi SN Holding postao većinski vlasnik Liburnie, a Holding bi se odrekao 25% dionica već dodijeljenih Gradu Opatiji koja u tom slučaju ne bi morala objaviti ... [More]

Atlantic Grupa d.d. Prema revidiranim konsolidiranim godišnjim financijskim izvještajima za 2008. i 2009. Atlantic Grupa d.d. je ostvarila povećanje ukupnih prihoda i dobiti u odnosu na 2008. Naime, ukupni prihodi su se povećali sa 2,02 milijarde na 2,23 milijarde kn, a dobit sa 78 milijuna na 97 milijuna kn. U strukturi ukupnih prihoda dominiraju prihodi od prodaje sa 2,19 milijardi kn odnosno 98%, od čega 55% otpada na prodaju u Hrvatskoj a ostalo na prodaju u inozemstvu.  Ukupni rashodi su se povećali u odnosu na 2008. godinu i to sa  1,92 milijarde na 2,10 milijardi kuna, no to povećanje je manje nego povećanje prihoda što je u konačnici dovelo do povećanja dobiti. U strukturi rashoda dominirali su troškovi prodane robe sa iznosom od 1,04 milijarde kn (49,53% ukupnih rashoda), a potom ostali troškovi u vrijednosti 333,17 milijuna kn (16,51% ukupnih rashoda). Iz bilance je vidljivo tek neznatno povećanje ukupne imovine sa 1,72 milijarde na 1,78 milijarde kn, a u strukturi imovine treba zamijetiti da su pojedinačne stavke ostale gotovo nepromijenjene u odnosu na 2008. što je naznaka zadržavanja stabilnosti poslovanja u godini koja je obilježena padom agregatne potražnje i potrošnje. Dugotrajna imovina u ukupnoj imovini sudjelovala je sa iznosom od 799,78 milijuna kn (45,04%), a kratkotrajna imovina sa iznosom od 972,71 milijuna kn. Zanimljiva je činjenica da iznos je vrijednost koncesija, patenata, marki, sofwatera... [More]

Domaća je javnost već dva desetljeća suočena s činjenicom da je hrvatska industrijska proizvodnja znatno oslabljena. Socijalno ekonomska kretanja zajedno s procesom privatizacije tijekom i nakon domovinskog rata, doveli su do ekspanzije trgovačkog sektora i uvozništva, do povećanja uslužnog i financijskog sektora, kao i do povećanja relativne zastupljenosti zaposlenih u državnoj i lokalnoj upravi u odnosu na realni sektor, te istovremeno i do smanjenja industrijske proizvodnje. Iako se udjel industrijske proizvodnje u odnosu na uslužni sektor u Zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi smanjuje već četrdeset godina, u Hrvatskoj se takva promjena posebno jako osjeća. Proizvodnja je temelj svake dugoročno zdrave ekonomije, a toga smo svjedoci u trenutnoj gospodarskoj krizi kada nam je postalo sasvim jasno da bez proizvodnje i izvoza ova ekonomija ne može dugoročno opstati. Ne možemo zauvijek živjeti na inozemnim kreditima s kojima kupujemo inozemnu robu. U kontekstu takvog razmišljanja važno je znati kako posluju domaća proizvodna izvozno orijentirana poduzeća, a najbolji primjer su dvadeset i jedno poduzeće Grupe Končar. GRUPA KONČARGrupu Končar čine Končar Elektroindustrija d.d. kao matica i dvadeset ovisnih društava u kojima matica ima više od 50% vlasničkih udjela, pored čega matica ima manjinski upravljački utjecaj u poduzeću Energetski Transformatori. Djelatnost Grupe Končar podijeljena je u nekoliko poslovnih područja. Proizvodni program Grupe usmje... [More]

Financijski preglednik Artemis omogućuje detaljan uvid i iscrpnu analizu poslovanja svih privrednih subjekata u Republici Hrvatskoj. Artemis pruža uvid u financijske pokazatelje za više od 100.000 hrvatskih poduzeća te sadrži iscrpan popis financijskih pokazatelja aktivnosti, likvidnosti, solventnosti i profitabilnosti. Financijski preglednik Artemis ne zahtijeva instalaciju već samo osnovnu internetsku vezu, a dostupan je i putem Smartphone (iPhone, Blackberry, Android) mobilnih uređaja što omogućuje pristup svim potrebnim financijskim podacima bilo gdje i bilo kada. Upravo je glavna odlika financijskog preglednika Artemis preglednika jednostavnost, lakoća i pristupačnost u korištenju samog sustava. U periodu od 12. travnja 2010.  do 31. travnja  traje promotivno razdoblje u kojem zainteresirani mogu zatražiti besplatni promotivni korisnički račun koji im omogućuje puni pristup financijskom pregledniku Artemis. Promotivni pristup moguće je zatražiti putem službene web stranice financijskog preglednika www.artemis.hr.

Kako posluju radio postaje pitanje je koje bi mnoge moglo zaintrigirati. Vrlo zanimljivo, a zapravo uopće netaknuto područje. U ovom ćemo se kratkom pregledu osvrnuti na poslovanje jednih od dviju najslušanijih radio postaja, ne samo na području Zagreba, već i šire – Antenu Zagreb i Otvoreni radio. Podaci kojima raspolažemo odnose se na 2007. i 2008. godinu. Iako ovdje govorimo o Anteni Zagreb, pravu je naklonost publike stekao prijašnji Obiteljski radio, čijom je reorganizacijom i rebrandingom vlasnik Juraj Hrvačić odlučio napraviti ozbiljniji strateški zaokret u poslovanju – tako je, formalno gledano, Obiteljski radio prestao postojati u svibnju 2008., a novim se voditeljskim timom, sustavom vijesti i općenitim okretanjem mlađoj populaciji i ciljnoj skupini, Antena Zagreb pokušava uhvatiti korak s vremenom – i to čini uspješno, gledajući prvenstveno povećanjem slušanosti. S druge strane, Otvoreni radio je standard. Bez obzira na generalni ukus u glazbi, teško da bismo naišli na vlasnika/cu automobila na čijem radiju nije memoriran upravo Otvoreni radio. No, osvrnimo se sada ukratko na poslovanje ovih dviju radio postaja, uspoređujući ih, ali i pokušavajući odgonetnuti neke zajedničke točke. Obiteljski radio (u daljnjem tekstu Antena Zagreb) u 2008. godini ostvario je gubitak od 2.370.276 kuna, što ponajprije možemo pripisati činjenici da su u prvoj polovici te godine značajna sr... [More]

Period od proteklih osamnaest mjeseci može se nazvati najtežim periodom za hrvatsku građevinsku industriju od ranih 90-ih. Građevinarstvo je jedna od temeljnih gospodarskih djelatnosti s visokim udjelom u BDP-u i velikim brojem zaposlenih. Ono je bez posredovanja i poslovanja s nekretninama činilo 7,5% BDP-a u trećem kvartalu 2009., stoga naglo smanjenje narudžbi novih projekata kao i vrlo teški uvjeti prodaje postojećih objekata nimalo ne pomažu općenito lošem stanju hrvatskog gospodarstva. Stanje u građevinarstvu - agregatni podaci Bez ulaženja u iscrpne analize uzroka naglog rasta građevinskog tržišta unatrag deset godina i uzroka sloma koji se dogodio u zadnjih godinu i pol, dovoljno je prikazati nekoliko agregatnih podataka da se vidi ozbiljnost situacije. S obzirom na alarmantno stanje u hrvatskoj zaposlenosti, zanimljiv podatak koji prikazuje pad poslovne aktivnosti u građevinskom sektoru upravo je pad broja zaposlenih. Podaci govore da je u prošloj godini broj zaposlenih u tom sektoru smanjen za 9%, na kraju 2008. u građevinarstvu je bilo zaposleno 108,9 tisuća radnika, dok je na kraju studenog 2009. taj broj smanjen na 99,4 tisuće. Kronološki gledano, u kolovozu 2008. građevinarstvo je upošljavalo 109,4 tisuće radnika, u listopadu je uposleno još četiri stotine novih radnika, a nakon toga kreće kontinuirano smanjenje njihovog broja iz mjeseca u mjesec. Predsjednik Udruge poslodavaca graditeljstva Hrvatske izjavio je k... [More]

Podravka d.d. smatra se jednim od stupova hrvatske proizvodnje hrane i pića. Obujam, širina i priznata kvaliteta proizvodnje tog poduzeća potpuno opravdavaju tu tvrdnju. Ipak, sumnja u zloporabu položaja nekih Podravkinih vodećih ljudi koja se pojavila netom prije ljeta prošle godine i u međuvremenu izazvala opći korupcijski skandal te izrazitu medijsku pozornost bacila je u sjenu razmatranja o Podravkinu financijskom stanju i poslovanju.Iako su stručnost, sposobnost odlučivanja i ugled menadžmenta izrazito važni za poduzeće, najveća bi pozornost investitora, vjerovnika, dužnika i šire javnosti trebala biti usmjerena upravo na prodaju u državi i inozemstvu, financijski i imovinski položaj, proizvodni asortiman i kvalitetu proizvoda jer upravo su to kvantitativni i kvalitativni pokazatelji koji određuju dugoročnu poziciju te tvrtke. Podravka je osnovana 1934. u Koprivnici kao radionica za preradu voća. Danas je jedna od vodećih prehrambenih tvrtki u Jugoistočnoj Europi i proizvođačica je brendiranih proizvoda u segmentu hrane i pića; riječ je o devetnaest skupina prehrambenih proizvoda. Uz to putem poduzeća Belupo d.d. (koje je osnovala 1972.) proizvodi i distribuira farmaceutske proizvode. Podravka izvozi u sve zemlje bivše Jugoslavije, zatim u Njemačku, Poljsku, Tursku, Rusiju, Australiju, Češku, Letoniju, Mađarsku, Slovačku, SAD i Ukrajinu te zemlje Afrike i Bliskog istoka. Njezini proizvodni kapaciteti i izvozna snaga te poduzeća u njezin... [More]

Prošli trgovinski tjedan okarakteriziran je i daljnjim pozitivnim sentimentom investitora na Zagrebačkoj Burzi. Da optimizam investitora na domaćem tržištu kapitala i dalje ne jenjava svjedoči i povećanje vrijednosti službenog indeksa Crobex za 4,04% uz tek nešto malo veći promet. Izgleda da se među domaćim ulagačima traži razlog više za zadržavanje pozitivnog trenda unatoč nepovoljnim izgledima konačnih godišnjih rezultata kompanija i slaboj makroekonomskoj poziciji gospodarstva. Jedno od mogućih objašnjenja ovakvog ponašanja investitora najave su interventnog fiskalnog paketa Vlade Republike Hrvatske. Ako je uzrok daljnjeg pozitivnog sentimenta domaćih ulagača fiskalni paket kojim Vlada planira 'pokrenuti' gospodarstvo njihov optimizam bi se mogao pokazati preuranjen. Vrijedi napomenuti dvije činjenice. Prva je kako se radi o parafiskalnom fondu (načelno se govori o 'subvencioniranim' kreditima poslovnih banaka i privatnom venture kapitalu kao izvorima financiranja) gdje Vlada preuzima rizik financiranja insolventnih poduzeća. Rizik se ogleda kroz potencijalnu nacionalizaciju 'loše' imovine odnosno poduzeća (što je izgledan scenarij) te konačno daljnju akumulaciju javnog duga koja nije dala efekte u realnoj privredi. Drugo, multiplikativnim efektima takvog 'fiskalnog' paketa (čak i uz uvjet koordiniranih monetarnih poteza Hrvatske Narodne Banke) potrebno je određeno vrijeme da se efektuiraju u realnom sektoru. K... [More]

Posljedica globalne ekonomske financijske krize dva su šoka koja su utjecali na životni standard zapadnih privreda. Prvi je pogoršanje platne bilance zapadnih privreda (uslijed smanjenja cijena gotovih proizvoda koje proizvode zapadne privrede te povećanje cijena osnovnih materijala na globalnim tržištima) dok je drugi šok odnosno kreditni šok zaustavio financiranje krajnje potrošnje. Kao odgovor kreditnoj krizi, vlade zapadnih privreda preuzele su aktivnu intervencionističku ulogu. Vlade pretpostavljaju da imaju neogračinenu sposobnost zaduživanja i financiranja posrnulog privatnog sektora sve dok su sigurne da će iduća generacija građana platiti račun duga koje su one danas preuzele. Takva obećanja vlada kreditorima do sada su funkcionirala isključivo zbog rasta populacije i neprekidnog ekonomskog rasta. S obzirom na činjenicu da je ekonomski rast zapadnih privreda naglo zaustavljen u posljednje dvije godine te da se smanjivanjem populacije u nekim zapadnih zemljama počela smanjivati i porezna baza očekuje se da se omča oko vrata intervencionističkog modela počela pritiskati. Najbolji primjeri zemalja koju podupiru ovakav argument su bankarska kriza u Islandu, kreditna kriza državnog poduzeća Dubai World (pokazalo se da postoji razlika između državnog duga i duga korporacija koje su u državnom vlasništvu) te Grčka gdje se očekuje skok fiskalnog deficita na 12,7% outputa i rast javnog duga na 113% outputa. Politika nulte refe... [More]

Prvi trgovinski tjedan na Zagrebačkoj Burzi okarakteriziran je optimističkim sentimentom ulagača i nešto značajnijim volumenom trgovanja u odnosu na posljednji trgovinski tjedan 2009. godine. Službeni indeks Zagrebačke Burze CROBEX© na vrijednosti je dobio 3,53% u odnosu na posljednji trgovinski dan u prethodnoj trgovinskoj godini i postigao najveću apsolutnu razinu od 7. prosinca 2009. godine kada se krajem zatvorio na 2.080,74 bodova. CROBEX10© indeks, visoko-koreliran s indeksom CROBEX (zbog sličnih strukturalnih komponenti koje čine kompoziciju ovog indeksa) na vrijednosti je ostvario relativan dobitak od 4,04%. Evidentno je kako se takozvani siječanski efekt sa inozemnih tržišta počeo aktivno prelijevati i na domaće tržište kapitala (u smislu da domaći tržišni akteri slijepo repliciraju i slijede sentiment na inozemnim tržištima kapitala). Vrijedi podsjetiti da je siječanski efekt kalendarska anomalija koja utječe na povećanje cijena vrijednosnih papira tijekom samog početka trgovinske godine.  Naravno siječanjski efekt anomalija je koja se češće i intenzivnije ponavlja tijekom trgovinskih godina kojoj su prethodile 'negativne' trgovinske godine. Neovisno o siječanskom efektu i sentimentu sa stranih tržišta kapitala, negativni utjecaj konjukture u hrvatskom gospodarstvu zasigurno će imati značajnog utjecaja na profitabilnost poduzeća u procikličkim i kapitalnointenzivnim industrijama odnosno sektorima. Nara... [More]